Turizam 2026.: trendovi, rizici i kako se prilagoditi novoj realnosti
- Elena Rušnjak
- Apr 1
- 5 min read
Ako ste se nadali da će se turizam vratiti na staro “kako je bilo prije”, vrijeme je za lagano prizemljenje. Jer, Europske institucije i vlade sve češće šalju preporuke građanima da putuju manje, biraju bliže destinacije i rade od kuće kad god mogu.
Razlog nije hir niti neka nova društvena moda, nego kombinacija vrlo konkretnih faktora:
rast cijena goriva i nestabilnost opskrbe
inflacija koja smanjuje kupovnu moć kućanstava
pritisak na prometnu infrastrukturu i kašnjenja u avio prometu
geopolitička nesigurnost koja utječe na mobilnost i planiranje putovanja
Drugim riječima, putovanja više nisu jednostavna ni predvidiva kao prije nekoliko godina. To nije panika. To je nova realnost.
Za turizam to znači samo jedno: ponašanje gostiju se mijenja brže nego ikad.
Što se zapravo događa na turističkom tržištu u 2026.
S jedne strane imamo rast, s druge strane nesigurnost.
Zračni kapaciteti rastu (više letova, više linija, više sjedala)
Gosti donose odluke kasnije nego prije
Cijene rastu, ali tolerancija na njih – ne
Drugim riječima: ponuda raste, ali sigurnost potražnje pada.
Dodajte na to:
geopolitičke napetosti
skuplje gorivo
kašnjenja u avio prometu
nove EU regulative
… i dobijete sezonu koja traži više strategije nego ikad.
EU regulative: mali detalji koji rade velike gužve
Najveća operativna promjena ove godine je uvođenje EES sustava (Entry/Exit System), koji ulazi u punu primjenu tijekom 2026. godine. Riječ je o digitalnom sustavu evidencije ulazaka i izlazaka iz Schengen zone za državljane trećih zemalja, koji zamjenjuje dosadašnje ručno pečatiranje putovnica.
U teoriji to zvuči kao modernizacija i ubrzanje procesa, ali u praksi – barem u početnoj fazi – znači upravo suprotno. Industrija već upozorava na moguća čekanja do četiri sata u vršnim periodima, osobito na aerodromima i graničnim prijelazima s velikim prometom .
Za turizam to ima vrlo konkretne posljedice. Gosti dolaze kasnije nego planirano, umorniji su i osjetljiviji na svaku dodatnu komplikaciju. Check-in procesi postaju zahtjevniji, a potreba za jasnom komunikacijom i organizacijom dolaska veća nego ikad.
I ne, gost neće proučavati EU regulative niti razumjeti razliku između EES-a i bilo kojeg drugog sustava. Njegov doživljaj svodi se na jednu jednostavnu rečenicu: “ovo je bilo zamorno”. A taj dojam, koliko god bio pojednostavljen, često postaje dio ukupne ocjene boravka.
Najveći rizici sezone 2026.
Ako se sve sažme, četiri stvari definiraju sezonu:
1. Cijene
Inflacija u sektoru turizma prelazi 6%, što možda na papiru ne zvuči dramatično, ali u praksi znači osjetno skuplji smještaj, restorane i dodatne usluge . Gost to vidi vrlo jasno jer danas uspoređuje više nego ikad, i to ne samo unutar Hrvatske nego s cijelim Mediteranom.
Problem nije samo u tome što su cijene više, nego u percepciji vrijednosti. Ako gost ne dobije jasan osjećaj da ono što plaća ima smisla, vrlo brzo će odabrati drugu destinaciju ili odgoditi putovanje. Upravo zato “value for money” postaje ključna kategorija – ne najniža cijena, nego opravdana cijena.
2. Radna snaga
Procjenjuje se kako ćemo ove godine u Hrvatskoj imati manjak od oko 65.000 sezonskih radnika, što je jedan od najvećih operativnih izazova nadolazeće turističke sezone. Nedostatak ljudi više nije izoliran problem pojedinih objekata, nego sustavni izazov koji utječe na cijeli lanac usluge.
Posljedice su vrlo konkretne: sporija i manje personalizirana usluga, veći troškovi rada zbog potrebe za uvozom radne snage i dodatnim edukacijama, te sve veći pritisak na kvalitetu koju gost očekuje. U praksi to znači da i najbolji proizvod može izgubiti na vrijednosti ako operativa ne može pratiti očekivanja.
3. Avio kašnjenja
Čak 79% kašnjenja u europskom zračnom prometu uzrokovano je operativnim problemima poput nedostatka osoblja i ograničenog kapaciteta kontrole zračnog prometa . To znači da problem nije u jednoj aviokompaniji ili jednoj zračnoj luci, nego u cijelom sustavu koji radi na granici svojih mogućnosti.
Za turistički sektor to ima vrlo konkretne posljedice: gosti kasne na check-in, propuštaju transfere, dolaze iscrpljeni i frustrirani, a ponekad i otkazuju dolazak u zadnji trenutak. Posebno su pogođeni oni koji putuju s presjedanjima, jer jedno kašnjenje vrlo lako povlači cijeli lanac problema. U praksi to znači da pouzdanost dolaska više nije nešto što se podrazumijeva, nego faktor koji izravno utječe na zadovoljstvo gosta i ukupni doživljaj boravka.
4. Geopolitika
Jedna loša vijest može zaustaviti booking, pokrenuti otkazivanja i promijeniti cijene. Čak i kad se problemi događaju “negdje drugdje”, njihov efekt se prelijeva na cijelo svjetsko tržište kroz skuplje karte, promjene ruta i opreznije ponašanje putnika koji sve češće odgađaju odluke ili biraju bliže i sigurnije destinacije.
Krizni menadžment i turizam 2026. - od improvizacije do sustava
Ako postoji jedna stvar koju je 2026. jasno ogolila, to je da turizam nije industrija stabilnosti, nego industrija prilagodbe.
Krizni menadžment više nije rezerviran za velike sustave i hotelske lance. Danas je to osnovni alat svakog iznajmljivača i hotela koji želi zadržati kontrolu nad poslovanjem u uvjetima koji se mijenjaju iz dana u dan.
U svojoj srži, krizni menadžment znači imati jasan odgovor na pitanje: što radimo kad stvari ne idu po planu? A u turizmu to danas uključuje sve – od kašnjenja letova i promjena rezervacija do regulatornih prepreka i naglih promjena potražnje .
U praksi, to nije jedan dokument koji stoji negdje na dnu foldera, nego sustav koji se vidi u svakodnevnom radu. To znači unaprijed definirane scenarije za dolazak gostiju koji kasne, jasne i pravovremene informacije koje smanjuju stres i nesigurnost, te operativnu fleksibilnost koja omogućuje brze prilagodbe bez panike.
Jednako važan dio je i financijska otpornost. Sezona u kojoj su promjene česte podrazumijeva i povrate, pomicanje termina i povremene prazne dane. Ako poslovni model nema prostora za takve situacije, svaka neplanirana promjena postaje problem, a ne upravljiva situacija.
Možda najvažniji element kriznog menadžmenta danas je kontinuirano praćenje tržišta. Gosti reagiraju na vijesti, cijene i globalne događaje gotovo u realnom vremenu, što znači da i odluke u poslovanju moraju biti jednako brze i informirane.
Zato krizni menadžment više nije nešto što se uvodi “ako zatreba”. On je način rada. U okruženju gdje su kašnjenja, regulatorne promjene i nepredvidive okolnosti postali dio svakodnevice, razlika između uspješnih i prosječnih nije u tome tko nema problema, nego tko ih zna kontrolirati.
Zaključak: turizam u vremenu nesigurnosti
Turizam 2026. nije u krizi, ali više nije ni predvidiv sustav na koji smo navikli. Interes za putovanjima i dalje postoji, ali uvjeti u kojima se posluje postali su znatno kompleksniji i osjetljiviji na vanjske utjecaje.
Kombinacija rasta cijena, nedostatka radne snage, operativnih problema u prometu i sve izraženijih geopolitičkih utjecaja stvara okruženje u kojem više nije dovoljno imati dobar proizvod. Uspjeh sve više ovisi o sposobnosti prilagodbe, brzini reakcije i razumijevanju šireg konteksta u kojem gost donosi odluke.
Gost današnjice nije manje zainteresiran za putovanja, ali je oprezniji, informiraniji i znatno manje tolerantan na komplikacije. Upravo zato iskustvo više ne počinje dolaskom u smještaj, nego već u trenutku planiranja i putovanja.
U takvim uvjetima, razlika između uspješne i prosječne sezone ne leži u sreći ili “dobroj godini”, nego u sustavnom pristupu. Oni koji prate tržište, prilagođavaju cijene i uvjete, ulažu u komunikaciju i uvode krizni menadžment kao standard, imaju realnu šansu ne samo održati poslovanje, nego ga i unaprijediti.
Ako želite da vaš smještaj ili hotel ne ovisi o sreći, nego o jasnoj strategiji, sada je trenutak za promjene.
2iTamo prati tržište, razumije trendove i pomaže vam da:
postavite pravilnu cjenovnu strategiju
optimizirate prodaju
uvedete konkretan krizni menadžment
povećate konkurentnost na OTA platformama
Jer u 2026. razlika između praznog kalendara i uspješne sezone često je u nekoliko pravovremenih odluka.
Comments